Planinarstvo je vrlo širok pojam koji obuhvaća gotovo sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz kretanje i boravak u planinama. To nije besciljno lutanje po nepristupačnim zabitima i osvajanje vrhova s kojih će planinar ionako ubrzo morati sići, već način i stil života, čitav niz aktivnosti koje suvremenom čovjeku život čine zanimljivijim, zdravijim i nadasve ljepšim. Odlazak u prirodu, druženje i kretanje na čistom planinskom zraku predstavlja aktivan oblik odmora koji planinara ispunjava osjećajem zadovoljstva i novim doživljajima. Premda planinarenje fizički iscrpljuje, ono nas istovremeno obogaćuje i osvježava novom emocionalnom energijom, koja nam je prijeko potrebna za život u ljudskoj zajednici i njenoj često suviše sivoj svakodnevici. Bavljenje planinarenjem razvija mnoge dobre osobine: snalažljivost, hrabrost, požrtvovnost, prilagodljivost, fizičku izdržljivost, društvenost, smisao za razumijevanje ljudi i prirode, domoljublje. Planinarenje se temelji na zajedništvu, na uzajamnom djelovanju s ciljem svladavanja prirodnih, ali ujedno i vlastitih psihofizičkih »prepreka«. Prema tome, bavljenje planinarenjem poboljšava čovjekovo zdravlje, kako fizičko, tako i psihičko.

Redovito hodanje smanjuje rizik obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila između 30 i 40%, a rizik obolijevanja od dijabetesa tipa 2 oko 50% i čak za 20% smanjuje rizik obolijevanja od raka debelog crijeva i raka dojke te povoljno utječe na krvožilni sustav koji je najviše pogođen modernim „sjedilačkim“ načinom života. Hodanje je najmanje skupa i široko pristupačna tjelesna aktivnost. Rijetko je povezano s ozljedama i mogu ga prakticirati ljudi svih dobnih skupina, uključujući i one koji se nikada nisu bavili nekom tjelesnom aktivnošću. Iako je hodanje najpopularnija aktivnost i njegove koristi uvelike nadilaze koristi svih drugih aktivnost, ono je ipak u padu. Analize ukazuju da sve manje djece pješači do škole, a slična je situacija i s odraslima, koji gotovo nikada ne idu pješice do svojih radnih mjesta. Svakako nema prepreka ni izlika da se u svakodnevni život uključi više hodanja, ako je moguće u prirodi, na svježem zraku, kako bi se smanjio rizik razvoja bolesti te održalo ili poboljšalo zdravstveno stanje. (prema, projekt „Živjeti zdravo“ Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljenog na webu Ministarstva zdravstva).

Namjera nam je osnažiti vizualni identitet vodičke službe i planinarskih vodiča na planinarskim pohodima i izletima povezivanjem matična planinarska društva unutar Zagorja, te osposobiti vodiče s područja rada Stanice da bez ikakvih problema vode planinarske izlete promoviranjem kretanja i planinarenja kao aktivnog načina provođenja slobodnog vremena sa svrhom održavanja vlastitog zdravlja. Prema podacima Hrvatskog planinarskog saveza, na području naše Županije djeluje 16-ak planinarskih udruga: Brezovica - Petrovsko; Grohot Marija Bistrica; Strahinjčica – Krapina; Stubičan – Donja Stubica; Zagorske steze – Zabok; Belecgrad – Belec; Cesargrad – Klanjec; Gradina – Konjščina; Javor – Zlatar Bistrica; Kunagora – Pregrada; Milengrad – Budinščina; Oštrc – Zlatar; Pusti Lobor – Lobor; Stubaki – Donja Stubica i Husni – Đurmanec. Planinarenjem se u Županije bavi oko 800 planinara – rekreativaca.

Planinarenje predstavlja organiziranu djelatnost, a prema pravilima Hrvatskog planinarskog saveza u koji su društva učlanjena, u planine mogu voditi isključivo vodiči HPS-a sa važećom vodičkom licencom.

O planinarskim vodičima brine Komisija za vodiče HPS-a posredstvom Stanica planinarskih vodiča kojih je 13 na području RH. Za područje naše Županije osnovana je SPV Zagorje tijekom 2013. godine. Stanice brinu o valjanosti licenci i pravilnom vođenju na planinarske izlete. Na području Županije imamo 30-ak planinarska vodiča osposobljena za planinarsko vođenje u ljetnim i zimskim uvjetima, standarda A, B i D. Većini vodiča (27) tijekom godine istječe licenca, pa je obveza Stanice da im sukladno Pravilniku o licenciranju omogući određene vježbe i edukaciju (planinarsko vođenje, upotreba opreme, prva pomoć i orijentacija).

Iz popisa vodiča vidljivo je da 6 društva nema obučenih vodiča, a da samo 4. društva ima 3. i više planinarskih vodiča. Vodiči u pravilu pripremaju planinarske izlete za svoja društva, na izletu koji vode brinu o sigurnosti svakog člana, orijentaciji, satnici kretanja, promoviraju zdrav život i zaštitu okoliša i dr. Rad im je volonterski, bez naknade, te uglavnom sami financiraju troškove izrade najave, letka, prijevoza, telefona, potrebne opreme i sl., a za što su potrebne određene vještine, iskustvo i podrška. Tu im mi kao stručno osposobljena služba uvelike možemo pomoći, edukacijom i osposobljavanjem.

Vidimo nedostatak u premalom broju vodiča, te činjenici da sva društva nema planinarske vodiče, pa ćemo u sklopu projekta svim planinarskim udrugama uputiti info letak u kojem ćemo rukovodstva udruga upoznati sa važnošću osposobljavanja vlastitih planinarskih vodiča i potaknuti ih da uključe veći broj planinarki u postupak osposobljavanja, jer je na našem području uočen premali broj žena vodiča u odnosu na muške vodiče i udio žena u planinarenju.

Ne raspolažemo sa točnim brojem izleta koje organiziraju zagorska planinarska društva, no pregledom najava – godišnjih planova izleta planinarskih društva objavljenih na webu, vidljivo je da društva koje imaju više od 3. vodiča, da pravovremeno objavljuju godišnji plan izleta i da godišnje organiziraju od 15-30 planinarskih izleta. Iz istog zaključujemo da su vodiči nositelji aktivnosti u društvima i organizatori izleta, da veći broj vodiča u društvu organizira veći broja izleta čime se pojedincima daje veća mogućnosti aktivnog korištenja slobodnog vremena, a u konačnosti doprinosi poboljšanju i očuvanju zdravlja pojedinaca.

Komisija za vodiče HPS-a naglašava važnost da vodiči u ulozi vođenja budu obilježeni znakovima vodičke službe HPS-a. Plava boja majica i jakni je već prihvaćena, pa ćemo tijekom godine osigurati dovoljan broj majica kratkih i dugih rukava, te jakni (zimskih, flis) za svoje vodiče. Vizualni identitet vodičke službe podići ćemo izradom i ažuriranjem web stranice SPV Zagorje s mogućnošću izrade zajedničke baze svih izleta i broja planinara koji ih posjećuju. 

Kroz aktivnosti projekta vodiči će promovirati zdrav način života i održivost okoliša. Isto bi trebalo potaknuti da sve veći broj planinara češće ide u planine, da se u rekreativne planinarske aktivnosti uključe nove pojedinci, te da se sva planinarska društva još više međusobno povežu.

Nositelji aktivnosti su svi članovi SPV Zagorje, članovi HPD Kunagora – partner u realizaciji projekta, te kao suradnici Komisija za vodiče HPS-a, zainteresirano rukovodstvo PD Zagorske steze Zabok, PD Belecgrad iz Belca te PD Strahinjčica iz Krapine, a pokušati ćemo angažirati i ostala planinarska društva.

Preko partnera HPD Kunagora koji je partner Gradskom društvu Crvenog križa Pregrada u projektu 60+ (na natječaju Ministarstva za demografiju), pokušati ćemo „prepoznati osobe s invaliditetom“ te pronaći načine kako ih privući u planinarenje. Zatražiti ćemo pomoć i od Radne skupine za osobe s invaliditetom pri Komisiji za vodiče. Osnovna ideja je da matičnim planinarskim društvima naglasimo na potrebu podrške osoba s invaliditetom i važnost obostrane integracije u planinarske aktivnosti, pri čemu bi im vodiči SPV-a pružili svu potrebnu pomoć.

 Projekt su podržali: